Originalnost i egzibicionizam su sestre blizanke. Slične, ali ne iste. Dosizanje vrijednosti na nov i kreativan način vrhunska je ljudska kvaliteta koju često plagiramo različitošću radi različitosti same. Da bi imala vrijednost, kad su muzeji u pitanju, različitost mora sadržavati iskorak u svom sadržaju, u svojoj primjenjivosti, u ubrzanju spoznaje, mora olakšati život, uljepšati ga i doprinijeti boljem razumijevanju stvarnosti. Upravo to pokušavaju i uspijevaju mnogi hrvatski muzeji, neobični po svom sadržaju ali logični kao da su dio prirodne datosti, a ne nečija ideja, nečija iskra genijalnosti.

Od Zagreba do Dalmacije

Kad je u pitanju odlična ideja za muzej unazad nekoliko godina većini će prvi na um pasti Muzej prekinutih veza u Zagrebu. Ideja o povezivanju izložaka koji su po svom sadržaju beznačajni (figurice, mobiteli, kutije šibica…) sa velikim nematerijalnim vrijednostima, ljubavnim vezama, čiji nestanak simboliziraju, genijalna ili ne, svakako je lijepa. Muzej prekinutih veza zapravo je muzej kratkih priča o istopljenim ljubavima, jedan od rijetkih u kojem nalazimo doticaj s vlastitom stvarnosti, u kojem malo tko od nas nije i sam jedan od izložaka. Zagreb je prema nekim marketinškim sloganima grad s najviše muzeja po jedinici površine. Bila to istina ili ne, broj muzeja je svakako dovoljno velik da uspješno otvoriti novi predstavlja velik izazov. Muzej prekinutih veza svakako ga je savladao.

Sjeverno od Zagreba nalazi se Hrvatsko zagorje, i analogno gustoći muzeja u glavnom gradu, Zagorje se može brendirati kao regija s najvećim brojem muzeja po kvadratnom kilometru. Ako to i nije točno dovoljno je blizu istine. Među muzejima u srednjovjekovnim dvorcima i onim etnografskog sadržaja najveću posjećenost ipak bilježi jedan vezan uz mnogo davniju povijest, Muzej krapinskih neandertalaca. Muzej je nastao na mjestu gdje je u pretprošlom stoljeću Dragutin Gorjanović Kramberger otkrio ostatke neandertalskog čovjeka. Muzej je prije nekoliko godina potpuno obnovljen i pretvoren u multimedijalni kaleidiskop, poticajnu učionicu o povijesti razvoja ljudske vrste ali općenito naše planete te života na njoj.

Muzej antičkog stakla

Zadar je u zadnjem desetljeću naš najpropulzivniji jadranski grad s brzorastućim brojem simbola koji postaju neizostavni dio turističkih itinerera. Jedan od tih simbola je i Muzej antičkog stakla, sasvim logičan muzej u antičkom gradu. Osim stalnog postava, u muzeju djeluje i staklarska radionica u kojoj se metodom ručnom puhanja izrađuju replike antičkog stakla.

Eklektika arhaičnosti bajke Ivane Brlić Mažuranić i modernističkog multimedijalnog uređenja dominantan je ugođaj koji vlada u Ivaninoj kući bajki u Ogulinu.

Ovaj jedinstveni spoj novih tehnologija i tradicionalnih kanona kao što je borba dobra i zla prvenstveno je namijenjena najmlađima. Idealna je to kombinacija učenja upravljanja novim tehnološkim alatima istovremeno sa razvijanjem moralnih standarda kroz poruke najpoznatije hrvatske autorice bajki. Stalna izložba ovog interdisciplinarnog centra oslanja se na znanje i kreativnost. Ovdje se mogu organizirati radionice, kreativni i edukativni programi za djecu ali i odrasle. Centar posebno slavi bajke Ivane Brlić Mažuranić, koja je rođena u Ogulinu ali i bajke i njihove autore općenito.

Muzeja koji zaslužuju pridjev neobičan u Hrvatskoj ima još, ako istražite sami možda naiđete na još neobičnije od navedenih. Ima i onih koji imaju drugačiju svrhu od dobrog raspoloženja, poput Muzeja u bolnici u Vukovaru koji rekonstruira događaje iz vremena opsade grada. Kad smo kod Vukovara već neko vrijeme u izgradnji je i novi in situ muzej, Arheološki park Vučedol na istoimenom lokalitetu, potencijalno nova zvijezda među hrvatskim muzejima koja, naravno zbog novca, još nije zasjala. Ako možete pomognite Vučedolu. Ako možete pomognite bilo kojem od malo drugačijih hrvatskih muzeja. Ako nemate vrednota koje bi mogle biti izložene i nemate novaca da donirate za novu fasadu, preostaje vam samo jedan način – onaj najbolji. Kupite ulaznicu i posjetite ga.

---

*Fotografije:

1. Damir Fabijanić
2. Nataša Njegovanović