Plitvička jezera
U kulturi, mitologiji, predajama i kolektivnoj svijesti svake nacije postoje prirodni objekti koji imaju amblematsku, mitsku vrijednost. Uz prirodne cjeline kao što su Jadransko more ili Velebit, u Hrvatskoj takvu vrijednost svakako imaju Plitvička jezera. One su na samom vrhu među destinacijama koje prije svega sami želimo posjetiti, a isto tako i koje kao prve preporučamo drugima, pogotovo strancima koji dolaze iz krajeva gdje nema krškog reljefa pa nije niti moguća ovakva igra prirode i vode. Radi se o naj destinaciji – Plitvička jezera su naš najstariji, napoznatiji, najposjećeniji i po mnogima najljepši nacionalni park. Proglašena su nacionalnim parkom 1949. godine, a kao jedna od prvih destinacija na UNESCO popis prirodne baštine upisana su 1979. godine.
Čuveni nacionalni park
Ono što je najvažnije u razumijevanju nastanka ovog prirodnog spektakla jest da se radi o igri vapnenačke stijenske podloge i vode. Naime, velik dio Dinarskog gorskog lanca te našeg priobalja i otoka sastoji se od vapnenca koji je topiv u vodi. To za posljedicu ima mnogobrojne atraktivne oblike koji krase te dijelove Lijepe naše. Kada se toj igri još pridodaju i sedrotvorne alge dobivamo specifične vapnenačke oblike poput sedrenih barijera koje grade vodopade i kaskade. Budući da su Plitvička jezera dobro poznata većini nas, a osnovni podaci o njima lako dostupni, ovdje ćemo se osvrnuti na neke možda manje poznate, ali svejedno zanimljive aspekte ovog nacionalnog parka i prirodnog fenomena. Premda su standardni dio turističke ponude i turističkog razvoja naše zemlje i premda je poželjno da turistički trendovi budu uzlazni, Plitvička jezera se jedna od rijetkih destinacija za koje možemo reći kako posjetitelja ima previše. I to ne previše u smislu nečijeg ukusa, gužvi itd., već u smislu održivosti ekosustava i prirodnih procesa. U nacionalnom parku stoga teže kontroli broja posjetitelja pa će cijene ulaznica, ionako visoke za naše prilike, iduće godine biti još više. Ukoliko ste već bili na Plitvicama i zazirete od velikih gužvi preporučamo da ih posjetite zimi! Naime, tada nema gužvi a i to što ste već posjetili park će malo značiti jer su Plitvice zimi jedna savim nova destinacija. Ciljajte periode hladnijeg zimskog vremena s temperaturama ispod nule jer su tada vodopadi zaleđeni, a park se pretvara u fascinantno ledeno kraljevstvo. Time ćete i sami uživati, a posjet zimi umjesto u toplom dijelu godine kada je „navala“ najveća, rasterćuje i prirodu i djelatnike parka.
Ono što je najvažnije u razumijevanju nastanka ovog prirodnog spektakla jest da se radi o igri vapnenačke stijenske podloge i vode. Naime, velik dio Dinarskog gorskog lanca te našeg priobalja i otoka sastoji se od vapnenca koji je topiv u vodi. To za posljedicu ima mnogobrojne atraktivne oblike koji krase te dijelove Lijepe naše. Kada se toj igri još pridodaju i sedrotvorne alge dobivamo specifične vapnenačke oblike poput sedrenih barijera koje grade vodopade i kaskade. Budući da su Plitvička jezera dobro poznata većini nas, a osnovni podaci o njima lako dostupni, ovdje ćemo se osvrnuti na neke možda manje poznate, ali svejedno zanimljive aspekte ovog nacionalnog parka i prirodnog fenomena. Premda su standardni dio turističke ponude i turističkog razvoja naše zemlje i premda je poželjno da turistički trendovi budu uzlazni, Plitvička jezera se jedna od rijetkih destinacija za koje možemo reći kako posjetitelja ima previše. I to ne previše u smislu nečijeg ukusa, gužvi itd., već u smislu održivosti ekosustava i prirodnih procesa. U nacionalnom parku stoga teže kontroli broja posjetitelja pa će cijene ulaznica, ionako visoke za naše prilike, iduće godine biti još više. Ukoliko ste već bili na Plitvicama i zazirete od velikih gužvi preporučamo da ih posjetite zimi! Naime, tada nema gužvi a i to što ste već posjetili park će malo značiti jer su Plitvice zimi jedna savim nova destinacija. Ciljajte periode hladnijeg zimskog vremena s temperaturama ispod nule jer su tada vodopadi zaleđeni, a park se pretvara u fascinantno ledeno kraljevstvo. Time ćete i sami uživati, a posjet zimi umjesto u toplom dijelu godine kada je „navala“ najveća, rasterćuje i prirodu i djelatnike parka.
Posjet zimi ovoj lokaciji još je zanimljiviji budući da su u toplom dijelu godine pogledi dosta zaklonjeni bujnim lišćem i vegetacijom.
Kao i ostale nacionalne parkove većina posjetitelja Plitvička jezera posjećuje u sklopu jednodnevnog izleta ili na proputovanju s mora ili prema njemu. No, ukoliko želite noćiti, u blizini parka naći ćete mnoštvo smještajne ponude. U okviru samog parka nalazi se nekoliko hotela, a privatne sobe, apartmani i kuće za odmor dio su turističkog pejzaža od Slunja do Korenice. Dok posjećujete Plitvička jezera neka vam glavni lajt motiv u razmišljanjima bude održivost. Ta tema je uvijek i svugdje aktualna, no malo gdje kao ovdje. Svima nam je, naravno, u cilju razvoj i rast, no moramo imati na umu da razvoj u sljedećih nekoliko godina ne smije uništiti perspektivu razvoja u sljedećih 50 ili 100 godina. Fraza o ugrožavanju nasljeđa koje ostavljamo našoj djeci i unucima najčešće je koliko otrcana toliko i točna. Pogotovo na Plitvicama koje su određene, ljudima uzrokovane, promjene već doživjele, pogotovo u biosferi. Stoga povedite djecu ili unuke naučite ih kako je život istovremeno lijep i krhak – na ovom prekrasnom mjestu gdje mjesta nema nemiru, a malo je takvih u svemiru.
*Fotografije: Plitvice Lakes National Park archive
